Put do finalne publikacije nije bio samo tehnički proces – to je bio emotivan, istraživački i kulturni poduhvat koji je okupio različite generacije i podsjetio koliko je usmena tradicija dragocjena.
Pod rukovodstvom koordinatorice Ilme Džafić, projekat je započeo terenskim istraživanjima u zajednicama u kojima bošnjačka tradicija još uvijek živi. Saradnici Amer Džafić i Fedžrija Lamežević mjesecima su obilazili pripovjedače, bilježili priče i običaje, slušali predanja koja se pamte samo u krugu porodica te prikupljali vizuelni materijal koji će obogatiti knjigu.
Kroz razgovore sa starijim pripovjedačima, otkrivani su motivi iz davnih vremena: mitske figure, herojske priče, vjerovanja povezana s prirodom, porodični rituali, običaji vezani za bajrame, ramazan, ženidbu, gostoprimstvo i svakodnevni život. Svaki zapis donio je novu nijansu bošnjačkog duhovnog i kulturnog identiteta.
Nakon prikupljanja materijala, najvažnija faza bila je izrada publikacije – organizacija sadržaja, obrada, lektura, dizajn i priprema za štampu. Ovaj proces zahtijevao je studiozan rad, kako bi svaka priča zadržala autentičnost i duh originalnog kazivanja, ali istovremeno bila čitljiva i privlačna savremenom čitatelju.
Štampanjem 200 profesionalno dizajniranih primjeraka, projekat je ispunio svoj centralni cilj – stvoriti trajni trag jednog kulturnog blaga. Knjiga je postala ne samo svjedočanstvo tradicije, već i pozivnica mladima da se vrate svojim korijenima, istraže prošlost porodica i ojačaju osjećaj pripadnosti.
Za bošnjačku zajednicu, ova publikacija je mnogo više od knjige: ona je arhiva identiteta, čuvar kolektivnog pamćenja i dokaz da male zajednice mogu ostvariti velike kulturne projekte kada postoji posvećenost i vizija.
Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
